Mnogi pretpostavljaju da što je netko inteligentniji, to će mudrije upravljati novcem, ulagati racionalno i planirati financijsku budućnost. No realnost je drugačija, pametni ljudi nisu imuni na loše financijske odluke. Često se oslanjaju na intuiciju, vlastitu sposobnost rezoniranja i osjećaj kontrole, dok zanemaruju strukturu, emocije i procese. Financijska sloboda nema gotovo nikakve veze sa IQ-em, nego više sa emocionalnom i racionalnom disciplinom.
U nastavku donosim nekoliko ključnih razloga zašto donosimo loše financijske odluke, čak i kada imamo visoku inteligenciju, i sve je to podržano znanstvenim saznanjima.
Financijske odluke nisu racionalne
Klasični pristup ekonomiji pretpostavlja da ljudi prave racionalne odluke temeljene na svim dostupnim informacijama. No bihevioralna ekonomija pokazuje upravo suprotno: u stvarnim životnim situacijama emocije imaju prednost nad logikom. Novac u nama vrlo često aktivira:
- strah (od gubitka, neuspjeha, osude)
- sram (nisam dovoljno dobar, kasnim, pogriješio sam)
- potrebu za kontrolom
- potrebu za dokazivanjem
- izbjegavanje (odgađanje, ignoriranje brojeva)
Psiholozi Amos Tversky i Daniel Kahneman još su 1970-tih pokazali da ljudi u donošenju odluka koriste heuristike – mentalne prečace koji štede energiju, ali često vode u sustavne pogreške. Jedna od najvažnijih za financije je afekt heuristika, gdje naše odluke određuje trenutno emocionalno stanje, a ne objektivna analiza. Koliko si samo puta kupio nešto što ti realno nije bilo potrebno ali osjećao si se loše?
Osjećaj kontrole i previše samopouzdanja
Pametni ljudi su često samouvjereni te imaju izražen osjećaj kompetentnosti. Taj osjećaj može biti koristan, ali u financijama lako prerasta u iluziju kontrole. Tipični obrasci su:
- “Znam ja kako ovo funkcionira”
- “Meni se to neće dogoditi”
- “Osjećam da je sada pravi trenutak”
- “Ne treba mi budžet, imam to u glavi”
Istraživanja pokazuju da ljudi s višim kognitivnim sposobnostima često više vjeruju vlastitoj intuiciji, čak i kada nemaju dovoljno podataka. Problem je što intuicija može doći iz filtera naših uvjerenja, iskustava i emocionalnih programa. Nije pitanje “govori li intuicija?” već “iz kojeg emocionalnog mjesta ona govori?”.
Emocionalno utvrđena točka (i zašto joj se stalno vraćamo)
Esther Kicks u knjizi “Tražite i dano vam je” govori o emocionalno utvrđenoj točki – stanju koje nastaje kada se dugo usredotočujemo na određene misli i emocije, iz kojih se s vremenom formira stabilno stajalište. Iako koristi duhovni jezik, ovaj koncept ima vrlo jasnu paralelu u psihologiji i neuroznanosti.
Ako smo dulje vrijeme izloženi određenim iskustvima, primjerice:
- inancijskoj oskudici u djetinjstvu i kroz život
- stresu oko računa
- porukama poput “novac se teško zarađuje”
mozak stvara neuronske putove povezane s tim značenjima. Ta stajališta postaju naša emocionalna referentna točka odnosno filter kroz koji zaitm provlačimo sve odluke.
Kada se nađemo u situaciji da trebamo financijsku odluku, mozak ne analizira sve opcije iznova. Umjesto toga, automatski se vraća na tu točku i pita: Kako smo navikli reagirati u ovakvim situacijama? Zato osoba koja odrasta u oskudici može:
- panično snižavati cijene
- držati projekt na životu predugo
- izbjegavati ulaganja čak i kad ima novaca
Ne zato što nije pametna, nego zato što odluku donosi iz emocionalno uvjetovanog mjesta.
Oskudica smanjuje mentalni kapacitet
Jedno od najpoznatijih istraživanja o oskudici proveli su Sendhil Mullainathan i Eldar Shafir u Indiji, proučavajući poljoprivrednike koji uzgajaju šećernu trsku. Ono što ovo istraživanje čini iznimno snažnim jest činjenica da su istraživači testirali iste ljude u dva različita trenutka.
Poljoprivrednici su testirani:
- prije žetve, kada su bili pod jakim financijskim pritiskom, s dugovima i neizvjesnošću
- nakon žetve, kada su imali novac, podmirene obaveze i osjećaj sigurnosti
Rezultati su bili zapanjujući. Isti ljudi su nakon žetve postizali znatno bolje rezultate na testovima inteligencije, pažnje i samokontrole. Razlika u kognitivnim sposobnostima bila je ekvivalentna padu od oko 13 IQ bodova prije žetve.
Drugim riječima:njihova inteligencija se nije promijenila, promijenilo se stanje oskudice. Ovo istraživanje jasno pokazuje da financijski stres zauzima mentalni kapacitet. Kada je um preopterećen brigom o preživljavanju, ostaje manje “mentalne energije” za racionalno razmišljanje, planiranje i donošenje kvalitetnih odluka. Zato ljudi u stanju oskudice češće donose kratkoročne, impulzivne i naizgled nerazumne financijske odluke. Oskudica privremeno čini i pametne ljude “glupima”.
Gubitak boli više od zadovoljenja dobitka
Tversky i Kahneman su kroz svoja istraživanja pokazali da ljudi ne vrednuju dobitke i gubitke jednako. Ljudi osjećaju gubitke intezivnije nego dobitke istog iznosa, što vodi prema iracionalnim odlukama poput držanja projekta na životu predugo ili pak paničnog smanjenja cijena jer se u određenom trenutku ne prodaje. Ova sklonost ne ovisi mnogo o IQ-u. Svi smo skloniji izbjegavanju boli nego traženju dobitka, čak i kada bi matematički bilo bolje postupiti drugačije.
Tipični primjeri “glupih” financijskih odluka
Neki od tipičnih primjera “glupih” financijskih odluka su:
- raditi ispod cijene jer je neugodno tražiti više, iako brojke jasno pokazuju da model nije održiv
- odgađati povećanje cijena jer “nije pravi trenutak”, dok troškovi rastu
- ulagati energiju u projekt koji emocionalno “mora uspjeti”, iako racionalno ne daje rezultate
- izbjegavati pogledati financijsko stanje jer izaziva stres
Svaka od ovih odluka ima emocionalnu logiku, ali ne i financijsku.
Pamet i financijska mudrost nisu ista stvar. Financijske odluke su duboko ukorijenjene u psihologiji, emocijama i socijalnim pristranostima, i zato čak i inteligentni ljudi ponekad donose odluke koje bi netko drugi mogao nazvati “glupima”. Da bi netko donosio bolje financijske odluke treba:
- osvijestiti vlastite emocionalne okidače
- razumjeti psihološke pristranosti
- izgraditi sustav odluka (npr. budžet, plan ulaganja i slično)
- i naučiti temeljne financijske koncepte
Samo tako inteligencija postaje mudrost.
